Piše: Ladislav Tomičić

Zagrebačka gradska četvrt Savica, u čijem parku Kaptol i gradska administracija udruženim snagama “guraju” izgradnju crkve i župnog dvora, već punih deset godina na meti je kontroverznih poduzetnika, čije su tvrtke (bile) locirane u Zagrebu, Beču i ciparskoj Nikoziji. Uz pomoć gradske administracije na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, oni su se nizom složenih kombinacija domogli više građevinskih čestica, u namjeri da na njima realiziraju megalomanske građevinske projekte. Ti projekti, ukoliko ih uspiju realizirati, kontroverznim poduzetnicima donijet će zaradu koja se mjeri u desecima milijuna kuna. U pitanju je tako ozbiljan financijski plijen da se od projekta Savica ne odustaje unatoč istragama koje je USKOK prošle godine zbog malverzacija s gradskim zemljištima otvorio protiv najmanje dvojice “kombinatora” i njihovih pomagača iz Gradskog poglavarstva.

stambeno-poslovni-centar-savica-3Investitorski “napad na Savicu”, koji je nakon nepunih deset godina zainteresirao i Državno odvjetništvo, počeo je 2007. godine. Iza njega se krije splet interesa poslovne hobotnice koja je prosječnom građaninu nepojmljiva, zbog čega je ovo istraživanje potrebno čitati s punom pažnjom i koncentracijom. Zbog kompliciranosti sheme, ono bi bilo pogodnije za pomno proučavanje policijskih istražitelja, nego za prosječan čitateljski interes. Na žalost, organi gonjenja za poslovnu (kriminalnu?) hobotnicu o kojoj je riječ nisu zainteresirani. Stoga nam ostaje da se obratimo čitateljskom interesu, preporučujući za kraj ovog uvoda visoku koncentriranost na sve detalje teksta

U srpnju 2007 godine, dakle, tvrtka Studio X zamjenama zemljišta s Gradom Zagrebom domogla se niza građevinskih parcela u ovoj četvrti. Studio X gradu je davao zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu, na istočnom rubu grada, a zauzvrat dobivao zemljišne čestice na Savici, na kojima su, između ostalog, bile zelene površine prenamijenjene u građevinsko zemljište. Neke od tih čestica nalaze se preko puta kvartovske tržnice, a neke uz Držićevu aveniju, na samom ulazu u naselje, u neposrednoj blizini parka u kojem je zamišljena gradnja crkve. Pri zamjenama zemljišta sudski vještak Mirko Kožulj zemljište u Sesvetskom Kraljevcu procjenjivao je na nerealno visoke, a zemljište na Savici na nerealno niske iznose. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zbog toga je otvorio istragu, s pretpostavkom da je Grad Zagreb “poslovnim kombinacijama” sa zemljištem oštećen za gotovo dvije stotine milijuna kuna. Najveći dio štete o kojoj govori USKOK nanesen je upravo zamjenama gradskog zemljišta na Savici za privatno zemljište u Kraljevcu. Istraga se vodi protiv vlasnika Studija X, sudskog vještaka Kožulja te ljudi koji su u gradskoj administraciji vodili glavnu riječ u imovinsko-pravnim odnosima. U pitanju su bivša gradska pročelnica Ninoslava Zeković i njezin pomoćnik Boro Kisjelica.

Međutim, kako god istraga završila, sve su prilike da će zemljište ostati u privatnim rukama. Te parcele su, naime, već odavno promijenile vlasnika. Nije mudro odbaciti niti pretpostavku da je tvrtka Studio X u startu zemljište mijenjala za igrače iz pozadine, koji ostavljanje papirnatih tragova iza svojih lukrativnih kombinacija ne smatraju probitačnom poslovnom praksom. Riječ je, dakako, o akterima poslovnog svijeta za koje se u Hrvatskoj uvriježio naziv – kontroverzni poduzetnici. Pretpostavku koju spominjemo prilično uvjerljivom čini sve što će se nakon razmjene s Gradom događati s vlasništvom građevinskih parcela na Savici.

Nepunih mjesec dana prije nego zamijene zemljišta, vlasnici i čelni ljudi tvrtke Studio X – Anita Diklić i Antun Diklić – osnovali su tvrtku Savica projekt. Tvrtka je osnovana u lipnju, a zemljište na Savici od Grada je dobijeno u srpnju. Tri su obrazloženja ove situacije: prvo je da su Diklići bili vidoviti, drugo je da su slučajno osnivali tvrtku Savica projekt prije nego će dobiti vlasništvo nad zemljištem u istoimenoj gradskoj četvrti, a treće da je kombinacija bila unaprijed osmišljena. Kako bilo, zemljište na Savici tvrtka Studio X prebacila je u svoju novu tvrtku – Savica projekt. Kombinacija je mogla ići dalje. Diklići izlaze iz vlasništva Savice projekt, a kao jedini osnivač tvrtke u sudskom registru upisuje se Zlatko Osrečki, poduzetnik koji je svojevremeno bio direktor Jadrankamena i poslovni partner Brune Orešara. (Pogađate, Osrečki i Orešar radnike Jadrankamena nisu usrećili.) Niti Osrečki se nije zadržao dugo kao vlasnik tvrtke Savica projekt. Nakon njega, kao jedini osnivač upisuje se tvrtka Hiltarica Holdings, sa sjedištem u Nikoziji.

stambeno-poslovni-centar-savica-4“Ciparski poduzetnici” zainteresirani za investiranje na Savici nisu dugo ostali u vlasništvu tvrtke. Nakon izvjesnog vremena, Savica projekt prelazi u vlasništvo austrijskog investicijskog fonda M.O.F Betta Imobilien, koji je registriran u Beču. Na njezinom čelu nalaze se stanovita Margret Ruprecht i njezin partner Martin Kutschera. Po prelasku u vlasništvu Austrijanaca, tvrtka Savica projekt registrirana je najprije na adresi Marohnićeva 3, u zgradi gdje se nalazi – Hypo centar. Podsjetimo, važno je napomenuti, Hypo banka u startu je kreditirala naselje u Sesvetskom Kraljevcu, od kojeg je saga sa razmjenama zemljišta započela. Tako su Zagreb i Trnjanska Savica dobili – stare strane investitore u novom ruhu. Na ovom mjestu otvara se nekoliko pitanja, od kojih je najvažnije ovo: zašto je zemljište išlo iz ruke u ruku, iz Zagreba na Cipar, iz Cipra u Beč? Bude li sreće, ovim pitanjem za desetak godina zabavljat će se istražitelji USKOK-a. Organima gonjenja za sada ne pada na pamet propitati ulogu Hypo banke u razmjenama zemljišta, koje se, između ostalog, tiču Trnjanske Savice.

Kako bilo, kad su se domogli zemljišta austrijski investitori najavili su projekt vrijedan 150 milijuna eura. Projekt je najavljen 2014. godine, a dnevni list 24 Sata ispratio je tu najavu prigodnim naslovom: “Zagreb će biti poput Dubaija: Niču četiri nebodera od 24 kata”. Natječaj za poslovno-stambeni centar organizirao je i proveo Institut IGH (takozvani Institut građevinarstva Hrvatske Jure Radića). Gradska skupština dala je zeleno svjetlo za gradnju, a neboderi bi trebali biti izgrađeni na samom ulazu u Savicu, uz Držićevu aveniju, nedaleko od lokacije budućeg središta park-župe svetog Alojzija Stepinca.

- Dobivamo novi prostor visoke kvalitete, rekla je ovim povodom Marijana Sironić iz Ureda za izgradnju grada, pojasnivši da je predmetno zemljište najprije bilo stambene namjene, ali onda je, 2009. godine, prenamijenjeno u stambeno poslovnu namjenu.

Zemljištu na Savici još jednom ćemo se vratiti, ali prije toga reći ćemo riječ dvije o austrijskim rukovoditeljima tvrtke Savica projekt, jer oni će nas dovesti i do hrvatskog Gazde, Ivice Todorića. Njih dvoje, Margret Ruprecht i Martin Kutschera, u Hrvatskoj nisu repe bez korijena. Austrijski investicijski fond koji predstavljaju, a iza kojeg se po svemu sudeći krije Hypo banka, davno je otkrio da je Hrvatska raj za poslovanje pa se ime Margret Ruprecht pojavljuje u najmanje pet poduzeća: Coloseum d.o.o., Kuk Projekt d.o.o., Jogra d.o.o., Plausibilis d.o.o., M.O.F. More Centar d.o.o.. Najmanje jedna od ovih tvrtki sudjelovala je u kupoprodajama zemljišta od Grada Zagreba i mimo Sesvetskog Kraljevca, Studia X i Savica projekta. U pitanju je tvrtka Coloseum, kojoj je Grad Zagreb za 93.4 tisuće kuna još davne 2006. godine prodao zemljište na Granešini.

stambeno-poslovni-centar-savica-5Ime Martina Kutschere još je i češće u sudskom registru, nego ime njegove partnerice na rukovodećoj poziciji “Savica projektu”. On se pojavljuje u tvrtkama Kuk Projekt d.o.o., M.O.F. More centar, Jogra d.o.o., POŽE Trgovački Centar Požega d.o.o., BOP Immo-HR d.o.o., Hircus, M.O.F. Oasis d.o.o…

Dvije posljednje tvrtke u kojima se spominje Kutscherino ime – Hircus i M.O.F. Oasis d.o.o. - naročito su važne za razumijevanje “poslovne hobotnice” koja je pružila krake po cijelom Zagrebu i Hrvatskoj.

U vlasništvu tvrtke M.O.F. Oasis d.o.o., uz austrijski investicijski fond koji se domogao zemljišta na Savici, nalazi se tvrtka Hiltenova Holdings Co. Limited, registrirana u Nikoziji na Cipru. Tvrtka je registrirana na istoj adresi (1 Avlonos Street, Maria House) na kojoj je registrirana Hiltarica Holdings. Sjećate li se, to je ona tvrtka koja se nakon Studia X domogla zemljišta na Savici. Drugim riječima, u pitanju je još jedan možebitni dokaz da iza cijele igre sa razmjenama zemljišta stoje Hypo banka i kontroverzni domaći poduzetnici. Među onima koji su se okoristili od razmjena zemljišta nalazi se i jedan kojeg se kontroverznim ne naziva. Glavom i bradom – Gazda, Ivica Todorić.

Tvrtka Hircus, druga na koju je, rekosmo, važno obratiti pažnju, usko je surađivala s Agrokorom Ivice Todorića. Hircus je, recimo, gradio Konzumov supermarket na Botincu. Nakon tog posla, Austrijanci su Todoriću tvrtku prodali, a kao odgovorna osoba u njoj upisala se Stankica Berić, glavna prokuristica Konzuma. Ova žena svojedobno je bila i na čelu tvrtke Grokomp, koja je – u isto vrijeme kad i Studio X – s Gradom Zagrebom također mijenjala zemljišta, što je danas također predmet istrage USKOK-a. Agrokorov Grokomp dobio je izuzetno atraktivno gradsko zemljište na križanju Heinzelove i Vukovarske ulice, a zauzvrat je Gradu dao derutnu nekretninu u Mečarovoj ulici. Procijenjitelj vrijednosti pri toj razmjeni bio je sudski vještak Mirko Kožulj, isti koji je pri razmjenama procjenjivao zemljišta na Savici i u Sesvetskom Kraljevcu.

Pitate li se kakve sad veze Ivica Todorić ima sa zemljištem na Savici, postavili ste pravo pitanje, a ujedno ste dali i povod da se vratimo zemljištu na Savici, na kojem austrijski investicijski fond namjerava graditi “zagrebački Dubai”.

Gradnju stambeno-poslovnog centra na Savici, na zemljištu koje je 2007. godine u razmjenu za Sesvetski Kraljevac dobila tvrtka Studio X, austrijski investicijski fond najavio je 2014. godine. Netko je to, međutim, nudio davno prije. Na jednoj od sjednica Gradskog poglavarstva, 2007. godine – netom nakon što su zamjene zemljišta sa Studiom X obavljene – odobrena je inicijativa Konzuma i Instituta građevinarstva Hrvatske za gradnju novih poslovnih zgrada. Prema narudžbi Konzuma, tako je stajalo u dokumentaciji koja se našla pred Milanom Bandićem i članovima Poglavarstva, arhitektonska tvrtka CPA izradila je program za javni anketni urbanističko-arhitektonski natječaj za izradu rješenja – stambeno-poslovnog centra ‘Savica’. Novine su tad objavile: Konzum na Savici gradi najveći neboder u Zagrebu. Radilo se o istoj parceli na kojoj gradnju sad najavljuju Austrijanci. Par dana kasnije iz Konzuma je stigla vijest da se tvrtka CPA zabunila, da Todorićeva tvrtka nije naručila nikakav neboder na Savici. Arhitektonska tvrtka CPA je brzo pristala uz ovo objašnjenje pa ustvrdila da se zabunila kad je u dokumentaciji višekratno više puta navela Konzum kao investitora gradnje. Kao da je za kombinaciju bilo prerano, kao da su razmjene zemljišta koje su novinari brzo nanjušili kao sumnjivi posao stoljeća bile preveliki teret. Sedam godina kasnije, kao što vidimo, stambeno-poslovni centar koji od Savice ima napraviti Dubai ipak se planira graditi, ali u izvedbi austrijskog investicijskog fonda. Rezimirajmo u nekoliko riječi: kontroverzni poduzetnici, razmjene zemljišta, Hypo banka, Agrokor.

stambeno-poslovni-centar-savicaAli to nije sve. Za kraj ostavljamo bizarnost. Zemljište na Savici koje je Grad Zagreb dao u zamjenu za ono u Sesvetskom Kraljevcu uopće nije bilo u gradskom vlasništvu. Zemljište je nakon Drugog svjetskog rata bilo nacionalizirano, a preko njega je izgrađena cesta koja uz Držićevu aveniju povezuje Trnjansku Savicu sa susjednim naseljem Borovje. Pravo na njega polagala je nekolicina nasljednika: Franjo i Stjepan Markulin, Zora Plevko, Silvio i Jadranka Palešćak, Dubravka Palešćak Gašparić, Dubravka Pinturić te Pavle i Davor Balenović. U vrijeme kad je Grad zemljište razmijenio, trajala je sudska parnica u kojem su oni dokazivali svoje pravo na vlasništvo. Grad Zagreb, podvlačimo, dao je zemljište koje nije bilo njegovo, a tek pet mjeseci kasnije pokrenuo je postupak na Općinskom sudu s namjerom da se upiše kao vlasnik. Na koncu se Grad uspio upisati kao vlasnik, ali prigovor na upis vlasništva podnijela je i država, zbog one ceste koja spaja Trnjansku Savicu i Borovje. Država je prigovor uputila jer su ceste opće dobro, zbog čega nitko nad njima ne može steći vlasništvo.

Nadležni sud u liku sutkinje Jasminke Pavković prigovor države je odbio, zapisujući u obrazloženju ovako: “U trenutku zaprimanja prijedloga predmetne nekretnine upisane su kao oranica. (…) Za knjižna prava mjerodavni su isključivo podaci u zemljišnoj knjizi”. Ljudi koji su polagali pravo na povrat imovine žalili su se sudu jer je Gradu dopušteno da se upiše kao vlasnik. Potpisanom autoru obratili su se 2012. godine, najavljujući da će cijelu stvar dati na USKOK. Međutim, projekt Savica zalogaj je koji USKOK ne može progutati.

 

Ovaj članak je nastao u okviru projekta INTRA WASP – Povećanje transparentnosti u upravljanju vodnim i prostornim resursima provodi Zelena akcija u suradnji s partnerima: Art radionicom Lazareti, Multimedijalnim institutom, Pravom na grad, Zelenom Istrom i Zelenim Osijekom. Projekt je financiran sredstvima Europske unije (National Programme for Croatia under the IPA – Transition Assistance and Institution Building Component for 2011) te sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.